Francuska revolucija

Dobro došli na stranicu "Francuska revolucija". U nastavku se nalaze razni materijali i zadatci za učenike sedmog razreda o Francuskoj revoluciji, Napoleonovu dobu i hrvatskim zemljama pod francuskom vlašću.

UZROCI

Karikatura prikazuje podjelu francuskog društva na staleže. Na temelju vanjskog izgleda zaključi kojem staležu pripada svaki od likova i razmisli: koji su staleži bili povlašteni i zašto, koji je stalež najbrojniji, koji stalež bi se mogao pobuniti i zašto, na koji stalež bi mogao utjecati porast cijena, kako prosvjetiteljske ideje mogu utjecati na početak revolucije?.

POVOD

Kako su ratovi i rastrošnost Dvora povećali državni dug, kralj Luj XVI. sredinom 1789. odlučio je sazvati Skupštinu državnih staleža nakon gotovo dva stoljeća. Svaki stalež imao je jedan glas, a interesi prvog i drugog su se podudarali. Treći stalež, ujedno i najbrojniji, vidio je mogućnost poboljšanja svog položaja i tražio "jedan zastupnik, jedan glas". Prijedlog je odbijen pa je treći stalež proglasio Narodnu skupštinu, a kako im se pridružio dio plemstva i svećenstva proglasili su se Ustavotovornom skupštinom čiji je cilj bio donošenje Ustava- temeljnog državnog zakona.

Luj XVI.

POČETAK

Francuska revolucija je započela 14. srpnja 1789. napadom naoružanih stanovnika Pariza na utvrdu Bastilleu, koja je bila zatvor i simbol apsolutističke vladavine francuskih kraljeva. U Bastillei je bilo sedam zatvorenika koji nisu bili politički protivnici. Taj dan se u Francuskoj slavi kao nacionalni praznik.

Revolucija se ubrzo proširila cijelom Francuskom, seljaci napadaju dvorce i spaljuju isprave u kojima su zapisane njihove kmetske obveze. Narodna skupština je ukinula sustav staleža i njihove povlastice. 26. kolovoza 1789. usvojila je Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina kojom se sloboda, jednakost, ravnopravnost, nepovredivost privatnog vlasništva proglašavaju neotuđivim pravima čovjeka.

USTAV

U rujnu 1791. g. Ustavotvorna skupština je donijela Ustav kojim je Francuska proglašena ustavnom monarhijom.

Skupština je i prije proglašenja ustava donijela odluke koje su utjecale na francusko društvo (ukinut je feudalizam, crkvena dobra se proglašavanju nacionalnom imovinom...)

REPUBLIKA

1792. Francuska ulazi u rat s europskim vladarima. Habsburška i pruska vojska došle su nadomak Pariza. Zbog sumnje kako surađuje s protivnicima, kralj je udaljen s prijestolja, a općim pravom glasa izabrana je nova skupština Narodni konvent koji je u rujnu 1792. ukinuo kraljevstvo i Francusku proglasio republikom.

Kralj Luj XVI je osuđen i pogubljen na giljotini 1793. , a njegova supruga Maria Antoaneta pogubljena je nekoliko mjeseci kasnije

JAKOBINCI

Interese siromašnih građana u Skupštini su zastupali jakobinci (ime dobili po samostanu sv. Jakova u Parizu), a predvodio ih je M. Robespierre. Zalagali su se za ukidanje monarhije i uvođenje republike te za opće pravo glasa (za muškarce). Većinu u Skupštini imali su žirondinci ( ime dobili po pokrajini Gironde u kojoj su imali dosta pristaša) koji su se protivili općem oravu glasa i zastupali su interese bogatih.

Jakobincu su 1793. zbacili žirondince i preuzeli vlast. Organizirali su obranu, natjerali neprijatelje na povlačenje, ali i uveli teror u zemlju. Protivnike su bez milosti osuđivali na giljotinu ( naprava za provođenje smrtne kazne odsijecanjem glave)

SIMBOLI REVOLUCIJE

Za vrijeme "jakobinske diktature" događaju se promjene u vojsci, katolička vjera je zabranjena, a sve crkve u zemlji zatvorene ili pretvorene u hramove državnog "Kulta Razuma i Višnjeg bića". Izmijenjen je kalendar gdje su tjedni imali po deset dana, a dani i mjeseci su dobili nova imena. Prema tom propisu sumnjiv je "onaj, tko svojim ponašenjem ili svojim vezama, bilo riječju bilo pisanjem, pokazuje da je pristalica tiranije i savezništva s neprijateljima slobode ... (spominju se neke druge kategorije sumnjivih osoba) i bivši plemići, svi njihovu muževi i žene, očevi, majke, sinovi i kćeri, braće i sestre i povjerenici emigranata" su trebali biti uhićeni i stavljeni pod nadzor mjesnih Komiteta javnog spasa (dakle, ne pravosudnih tijela) koja su ih prema svojoj prosudbi mogli držati u zatvoru ili pogubiti."

Zbog strahovlade koju su uveli, jakobinci su izgubili potporu naroda i zbačeni su s vlasti. Robespierre i njegovi najbliži suradnicu su giljotinirani bez suđenja. Vlast su preuzeli žirondinci, a ustavom je vlast povjerena Direktoriju, vladi petorice. Pravo glasa je ograničeno imovinskim cenzusom.

" Revolucija jede svoju djecu "

PONOVIMO

NAPOLEONOVO DOBA

Napoleon

Napoleon Bonaparte

Krunidba Napoleona

Analiza slike

Kamen iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana 15. srpnja 1799. pokraj gradića Rosette (danas Rašid), smještenog u delti Nila, oko 65 km od Aleksandrije. Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog korpusa (spremajući se za napad britanskih i turskih snaga) u tom području, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu ploču. Zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u Kairo. Znanstvenici su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa. To je pismo stoljećima bilo tajna. Francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni nalazi u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) predani su Britancima. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu.

PONOVIMO

HRVATSKE ZEMLJE POD FRANCUSKOM VLAŠĆU

1797. Napoleon ukida Mletačku Republiku pa su posjedi na istočnojadranskoj obali pripali Habsburškoj Monarhiji, a Dalmacija i Istra su se našle u istoj državi s Banskom Hrvatskom. 1805. Francuzi su porazili Habsburšku Monarhiju te su mirovnim ugovorom u Požunu (Bratislavi) Dalamcija i Istra pripale Francuskoj. 1806. francuska vojska je ušla u Dubrovačku Republiku koja je 1808. ukinuta. Nakon još jednog poraza, Habsburgovci su Francuzima predali sve južno od rijeke Save kao i dio slovenskih zemlja. Na tom području su osnovane Ilirske pokrajine .

Ilirske pokrajine sa središtem u Ljubljani na čelu kojih se nalazi Auguste Marmont

Prva austrijska uprava u Dalmaciji 1797.- 1805. (pad ;letačke Republike do Požunskog mira) , francuska uprava 1805.- 1813. te Druga austrijska uprava 1813.- 1918. Napoleon je postavio za civilnog upravitelja Vicenza Dandola, a za vojnog zapovjednika Auguste Marmonte koji je postao upravitelj cijelog područja Ilirskih pokrajina.

Francuska vlast: ljudi su jednaki pred zakonom, jednaki porezni tereti, ukinuta crkvena desetina, ukinute povlastice plemstva i svećenstva, feudalni odnosi djelomično ukinuti, uveden građanski brak, ukinuti neki samostani, isključen vjeronauk iz škola, otvarane osnovne škole i gimnazije, širenje hrvatskog jezika koji je 1806. uveden u škole. Pokrenute prve novine na hrvatskome jeziku Kraglski Dalmatin (Il Regio Dalmata). Oživljavanje gospodarstva, uzgoj novih kultura (duhan, krumpir), gradnja novih cesta (Lujzijana- Karlovac i Rijaka, duga 140 km). Unatoč reformama gospodarsko stanje je i dalje loše, u Dubrovniku je zamrla trgovina, zbog neprekidnih ratova ljudi su novačeni u vojsku i odlaze na razna europska ratišta, a iz istog razloga povećani su i porezi. Zbog navedenih razloga česte su pobune protiv francuske vlasti. Habsburška Monarhija je zaposjela Ilirske pokrajine 1813. g.

PONOVIMO

Ilirske pokrajine- sjedište pokrajinske uprave u Zadru

FRANCUSKA UPRAVA