LIKOVNI MOTIV (tema ili sadržaj) u slikarstvu jest ono što je slikar prikazao na likovnom djelu- slici. Prema motivu pak slika može biti figurativna ili apstraktna.
Budući da nam je za lakše razumijevanje motiva vrlo korisno kratko ćemo ponovit kakva je to figurativna a kakva apstraktna slika:
Figurativna slika je vizualni prikaz realnosti - krajolika, predmeta, ljudi...u kojem temu odmah prepoznajemo i čiji se oblici mogu identificirati kroz jedno od naših osjetila, stavljajući ih u vezu s onim što postoji u stvarnosti - figurativne slike su predstave koje su najbliže okolinama koje čovjek doživljava.
(učenike se potiče da se prisjete slika sa figurativnim prikazom realnosti)
Apstraktna umjetnost (lat. abstrahere = odstraniti) je nefigurativna umjetnost - umjetnost u kojoj realnost nije prepoznatljiva nego je izražena od čistih elemenata likovne kompozicije. Kod apstraktne slike umjetnik se toliko "približava" predmetu koji slika da se gube svi elementi uobičajene vizualne realnosti. Slika tako postaje pokazatelj unutarnjeg stanja duha i duše i ne "predstavlja" ništa (ne teži tome da izigrava bilo što iz opipljiva svijeta)
(učenike se potiče da se prisjete slika sa apstraktnim prikazom - zajedno analizirajući i uspoređujući pojedine slike kako bi se razumjelo koji se elementi vizualne realnosti gube a čemu se to umjetnik u apstrakciji "približio" te "što je htio slikom reći" - a znamo da slika govori tisuću riječi!)
crtica o apstrakciji Otona Glihe - "Gliha ulazi intra muros toga nepoznatog, a bliskog kamenitog svijeta. Počinje fiksirajući gromače u njihovoj objektivnoj pojavnosti, kao veće ili manje sklopove, slijedi reljef njihovih formi u svjetlu i sjeni te vegetaciju i kamen u lokalnoj boji...Pred novim motivom i snažnom emocijom kao da su zaboravljeni sva vještina i znanje: Gliha traži ključ za izraz te stvarnosti, otvara različite registre, iskušava moguće pristupe. Od 1955.svoje slike naziva Gromače, i ta pluralia tantum postaje sinonimom za njegovo slikarstvo. (Zdenko Tonković - tekst iz kataloga izložbe - Oton Gliha: Gromače)
MOTIVI U SLIKARSTVU
A sada prelazimo na novu nastavnu jedinicu - Motivi u slikarstvu. Najučestaliji motivi (teme) u slikarstvu su: akt, portret, krajolik, genre, mrtva priroda, životinjski likovi i karikatura.
AKT je prikaz nagoga ljudskoga tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima i trajno se - kroz sva razdoblja od prapovijesti do danas - prikazan samostalno ili unutar kompozicije pojavljuje u povijesti umjetnosti. Zanimanje za akt kao likovni motiv proisteklo je iz zanimanja za čovjeka i čovjekovu poziciju u životu i svemiru - "Čovjek je mjerilo svih stvari." (Protagora)
PORTRET vjerni prikaz određene osobe koji donosi i psihološku karakterizaciju lika. Slikanje portreta zaokuplja gotovo svakog umjetnika jer je lice čovjeka ogledalo njegove duše. Umjetnik stoga slikajući portret ima prigodu zaviriti u dušu onoga koga portretira. Ono što vidi objavljuje nekim od oblika interpretacije: realističkim oblicima, ekspresivnom deformacijom, fotografski točnim opisom...Prema vrsti razlikujemo: pojedinačni, dvostruki, grupni ili skupni portret i autoportret
Autoportret je umjetnikov prikaz samoga sebe. Obično je autoportret slikan u polovičnoj figuri, dok su prikazi čitavog lika mnogo rjeđi. U najviše je slučajeva na tim autoportretima prikazano direktno gledanje.
KRAJOLIK je prikaz prirode. Široki prikaz naselja naziva se panorama. U krajolik se ubrajaju i gradski predjeli. Slika gradskog motiva naziva se veduta. Izmišljene vedute slikane po volji slikara nazivaju se capricci. Prikaz pak mora, obale s morem ili morske luke zovemo marina.
GENRE je prikaz događaja i pojedinosti iz svakodnevnog života. To je zapravo slikanje figurativnih sadržaja s određenom tematikom: povijesnom, mitološkom, religioznom, dvorskom, svjetovnom... Tako na slikama sa genre tematikom možemo vidjeti prizore molitve, zabava, tržnica, razgovora, svakodnevnog rada običnog čovjeka. Na slikama koje prikazuju motiv iz svakodnevnog života, kao podtemu/motiv možemo vrlo često prepoznati i ostale motive kao npr. prikaz interijera, odnosno unutrašnjeg prostora te portreta.
MRTVA PRIRODA je slikanje predmeta (vaza, zdjela, knjiga...) ili plodova prirode (voća, cvijeća...) izdvojenih iz života i fokusiranih kao slikarski motiv. Često umjetnici slikaju kombinaciju ova dva motiva da bi stvorili temu mrtve prirode. Na taj se način ovaj motiv simbolički koristio kao prikaz obilja i bogatstva, zahvalnosti prirodi ili nekog spokoja.
ANIMALIZAM je prikaz žive životinje, najčešće u prirodnom ambijentu. Slikarima animalistima osobito su dragi likovi psa ili konja. Ovaj motiv potječe iz paleolita tako da su životinje zapravo prvi umjetnički motiv u povijesti umjetnosti.
KARIKATURA je prikaz čovjeka u groteskno – komičnom obliku. Ona je način oblikovanja portreta ili lika u kojemu se posebno naglašava neka od bitnih karakteristika portretirane osobe. Karikatura se interpretira s dobroćudnim podsmjehom ili porugom. Djelovi lica ili lika prikazuju se deformirani, ekstremno shematizirani ili pretjerano uvećani kako bi se naglasile dobre ili loše osobine portretirane osobe i izazvao smijeh.
Istraživački zadatak: Izrada plakata na temu Motivi u slikarstvu - učenici izabiru jedan od navedenih motiva; promišljaju i istražuju način slikanja tog motiva kroz povijest umjetnosti koristeći se odgovarajućim internetskim izvorima. Rezultat svoga istraživanja oblikuju u vizualnoj formi plakata u digitalnome obliku, koristeći se jednim od besplatnih digitalnih alata dostupnih na internetu. Pri izradi plakata na zadanu temu preporučam učenicima koristiti jedan od sljedećih besplatnih digitalnih alata: Canva ili Piktochart.