Ova stranica je dostupna i na engleskom, njemačkom, albanskom i makedonskom jeziku.
Šta su dijalozi o otpornosti?
Dijalozi o otpornosti predstavljaju seriju događaja na nivou zajednice, gde se znanja i iskustva razmenjuju među akterima civilnog društva sa ciljem da se ojača njihova otpornost na organizovani kriminal. Oni nude bezbedan prostor za zajedničko učenje i razmenu znanja između svih učesnika, kao i mogućnost pronalaženja oblasti za zajednički rad i stvaranje mreže za razmenu informacija i podršku zajednici.
Dijalozi o otpornosti deo su napora Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) da se ojača otpornost civilnog društva na organizovani kriminal na Zapadnom Balkanu. Dijalozi na nacionalnom i regionalnom nivou organizuju se jednom godišnje.
Pregled dijaloga o otpornosti 2020. godine
Dijalozi o otpornosti na Zapadnom Balkanu prvi put su organizovani u novembru 2020. godine. U okolnostima pandemije COVID-a, događaji su imali hibridni format, a okupili više od 110 predstavnika lokalnih medija, akademske zajednice i nevladinih organizacija.
Dijalozi o otpornosti 2020. godine organizovani su radi ostvarivanja dva osnovna cilja:
- Okupljanje aktera u oblasti otpornosti u svakoj zemlji kako bi bolje razumeli lokalni trendovi i aktuelna pitanja u vezi s organizovanim kriminalom i korupcijom u njihovim zajednicama, kao i njihove odgovore.
- Identifikovanje zajednička područja rada, stvaranje mreža za razmenu informacija i podršku zajednici, kao i procena potreba za jačanjem otpornosti organizacija civilnog društva koje se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U svakoj od šest zemalja učesnici su bili usredsređeni na izazove i povode za zabrinutost na lokalnom nivou. Najvažniji elementi su sažeto prikazani u nastavku:
Tirana, Albanija:
• Objektivno izveštavanje u Albaniji je otežano. Predstavnici medija tvrde da su mnoge medijske kuće povezane sa političkim strankama i da novinari praktikuju autocenzuru.
• Saradnja između privatnog sektora i nevladinih organizacija je tek neznatna, jer kompanije koje nastoje da uspostave saradnju su upravo one koje vode uticajni političari ili ljudi koji se bave kriminalom, dok druge kompanije nemaju novca da podrže delatnosti organizacija civilnog društva.
• Društvena preduzeća su i dalje retkost u Albaniji, ali postoji nekoliko istaknutih primera koji rade sa mladima širom zemlje. To bi mogla biti dragocena prilika za organizacije civilnog društva za kreiranje sopstvenih fondova i postizanje financijske održivosti.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
• Organizacije civilnog društva najviše informacija o organizovanom kriminalu i korupciji dobijaju od senzacionalističkih i tabloidnih časopisa. Malo je nepristrasnih informacija o ovoj temi što doprinosi fragmentarnom razumevanju fenomena.
• Postoji zajednički osećaj/razumevanje da se malo toga može postići radom u sektoru civilnog društva u Bosni i Hercegovini. Predstavnici ovog sektora se slažu da političke veze imaju presudnu ulogu u mnogim elementima njihovog rada.
Priština, Kosovo
• Situacija na severu Kosova je drugačija u odnosu na ostatak zemlje, kako po pitanju organizovanog kriminala i trendova korupcije tako i po pitanju angažmanu organizacija civilnog društva. Na primer, premda su na severu Kosova civilnom društvu na raspolaganju sredstva za rešavanje pitanja organizovanog kriminala i korupcije, ozbiljni sigurnosni problemi sprečavaju većinu ljudi da se angažuje u ovom sektoru.
• Organizacije civilnog društva su izjavile da nemaju kapaciteta za nezakonitih financijskih aktivnosti osim korupcije. Druge pak izveštavaju da se osećaju usamljeno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Podgorica, Crna Gora
• Poslednjih nekoliko godina, organizacije civilnog društva (OCD) su sebe videle kao opoziciju vlasti, jer je i sama politička opozicija bila slaba. Nevladine organizacije i mediji su bili oduševljeni nedavnim izborima, što bi za posljedicu moglo donijeti i moguće promene. Iako ne očekuju da ova vlast opstane dugo, željni su da iskoriste novonastali prostor za delovanje.
• Stiče se utisak da je sektor civilnog društva izrazito polarizovan. Umesto uspostavljanja sinergije kroz međusobnu saradnju, mnoge organizacije civilnog društva se radije opredeljuju da rade na svojim projektima samostalno i individualno.
• Jedna od retkih tema za koju, čini se, postoji konsenzus među organizacijama civilnog društva je potreba da se obezbedi slobodan pristup informacijama.
Skoplje, Severna Makedonija
• Suzbijanje korupcije mora ići odozgo nadole (da potiče od vlade) i odozdo nagore (kroz pritisak javnosti). Važno je početi sa rešavanjem svakodnevne korupcije u javnom sektoru, bolnicama i drugim mestima, te rasvetliti sve među korumpiranim političarima.
• Problemi vezani za organizovani kriminali i korupciju se moraju približiti zajednici dok se uticaj koji imaju na društvo mora predstaviti na jasan i razumljiv način.
• Organizacije civilnog društva su pokazale nespremnost da na svoje projekte/veb stranice stave logotipove međunarodnih donatora iz straha da ih donatori neće podržati pred lokalnim institucijama.
Beograd, Srbija
• Donatorska zajednica je pre nekoliko godina očekivala veće angažovanje organizacija civilnog društva iz Beograda sa lokalnim organizacijama, usled čega su veće nevladine organizacije postale mini donatori. Ovo je promenilo odnos između većih i manjih organizacija civilnog društva, a sama saradnja se više zasnivala na "uslovu donatora" nego na partnerskom odnosu.
• Neke organizacije civilnog društva ne mogu sebi da priušte da ne sarađuju sa vladom i apliciraju za javne fondove. Međutim, samo nekolicina uspeva da dobije podršku, jer se čini da vlada finansira uglavnom nevladine organizacije koje odražavaju njezine vlastite stavove.
Rezultat dijaloga: Izveštaj Snažniji zajedno
Ovaj izveštaj je rezultat dijaloga o otpornosti održanih 2020. godine i sagledava organizovani kriminal na Zapadnom Balkanu iz perspektive civilnog društva. Daje pregled načina na koji se organizacije civilnog društva na Zapadnom Balkanu bave pitanjima vezanim za organizovani kriminal i stavlja u prvi plan njihove glavne aktivnosti i zabrinutosti.
Pregled dijaloga o otpornosti u 2021. godini: fokus na izgradnji mostova saradnje sa vladom
Tokom 2021. godine, dijalozi o otpornosti su organizovani kao sastanci uživo u šest glavnih gradova regiona Zapadnog Balkana u periodu od septembra do decembra 2021. godine. Svaki događaj pružio je prostor civilnom društvu za povezivanje i razmenu iskustava, te za raspravu o aktualnim pitanjima i trendovima vezanim uz organizirani kriminal i korupciju u regionu.
Zbog čega je važno da gradimo mostove saradnje sa vladom? Koji izazovi trenutno stoje pred takvom saradnjom?
Zapadni Balkan je teška sredina za rad organizacija civilnog društva, posebno imajući u vidu da se prostor za delovanje nevladinih organizacija i nezavisnih medija sužava. Protiv organizacija civilnog društva vode se kampanje klevete, na njih se vrše pritisci, a neretko se sprovode i zastrašivanja od strane brojnih aktera.
Čini se da postoji temeljni nedostatak povjerenja s obje strane. Neke organizacije civilnog društva smatraju da je problem u vlasti, dok neki vide nevladine organizacije kao izdajice vlade i društva.
Ipak, određeni stepen saradnje ipak postoji između civilnog društva i lokalnih i centralnih struktura vlasti u svih šest zemalja Zapadnog Balkana i većina njih smatra da je za sprovođenje njihovih inicijativa neophodna saradnja sa državnim institucijama.
Zato je ove godine dijalog o otpornosti bio usredsređen na izgradnju mostova saradnje sa vladom. Učesnici nisu samo razgovarali o aktuelnim izazovima, već su takođe razmenjivali ideje o zajedničkim polaznim tačkama u zajedničkoj borbi protiv organizovanog kriminala, kao i o daljim koracima ka realizaciji ciljeva.